Razvijanje kulture u Hrvatskoj kroz vrijeme

Hrvatska je zemlja bogata nematerijalnom kulturom i ima deset UNESCO-ovih svjetskih nematerijalnih kulturnih remek-djela, nadmašujući sve zemlje Europe osim Španjolske, koja posjeduje jednak broj navedenih stavki.

Globalni kulturni doprinos Hrvatske je kravata, izvedena iz kravate koju su prvobitno nosili hrvatski plaćenici iz 17. stoljeću u Francuskoj.

Od 2015. godine Hrvatska ima 98 profesionalnih kazališta, 29 profesionalnih dječjih kazališta i 57 amaterskih kazališta, koja posjećuje više od 1,9 milijuna gledatelja godišnje. Profesionalna kazališta zapošljavaju 1.183 umjetnika. U zemlji aktivno djeluje 50 profesionalnih orkestara, ansambala i zborova, koji Hrvatskoj donose godišnji prihod od 270 tisuća kuna. U Hrvatskoj postoji 164 kina, koja godišnje posjeti više od 4.3 milijuna posjetitelja. Hrvatska ima 222 muzeja, koje je godine 2015.-te posjetilo više od 2,7 milijuna ljudi. Nadalje, u zemlji postoji 1781 knjižnica koja sadrži 26,1 milijuna svezaka i 19 državnih arhiva. 2009.-te godine objavljeno je više od 7.200 knjiga i brošura, zajedno s 2.678 časopisa i 314 novina. U Hrvatskoj djeluje 146 radio postaja i 21 TV postaja. U posljednjih pet godina, filmska produkcija u Hrvatskoj proizvodi do pet igranih filmova i od 10 do 51 kratkometražnih filmova s ​​dodatnih 76 do 112 TV filmova. Od 2009. godine u Hrvatskoj djeluje 784 amaterskih kulturno-umjetničkih udruženja, koja organiziraju više od 10 tisuća kulturnih, obrazovnih i umjetničkih događanja godišnje.

Tržištem izdavanja knjiga dominira nekoliko glavnih izdavača. Hrvatska je u Indeksu ljudskog razvoja uspostavila vrlo visoku razinu ljudskog razvoja, s visokim stupnjem ravnopravnosti u HDI postignućima žena i muškaraca.

Hrvatska promiče pravo na onesposobljenje. Prepoznavanje istospolnih zajednica u Hrvatskoj postupno se poboljšalo tijekom proteklog desetljeća, a kulminiralo je registriranim civilnim sindikatima u srpnju 2014., dajući istospolnim parovima jednaka prava nasljeđivanja, porezne odbitke i ograničena prava usvajanja. Osim toga, u prosincu 2013. godine Hrvati su glasovali ustavni referendum i odobrene promjene u ustavu kako bi definirali brak kao spoj čovjeka i žene.