Razvoj hrvatskog kazališta kroz povijest

Prvi podaci o počecima kazališta u Hrvatskoj vezuju se za liturgijske drame koje su sačuvane u obrednicima.Pored liturgijske, javlja se i svjetovna praksa koja je povezivana s putujućim zabavljačima i glazbenicima, koji su zabavljali skupine naroda ispred crkvi i na trgovima.

Poluliturgijska dramska prikazivanja bila su specifična po svojoj izvedbi . Pretežno su se izvodila pred crkvom, na podijumu koji je bio podijeljen na više mansiona (kućica). Glumci su se uzdužno kretali. Poslije poluliturgijskih prikazivanja dolazi nam renesansno kazalište. Renesansno kazalište nam je donijelo prvo autorsko zbivanje, koje se održavalo na Hvaru, Dubrovniku i Korčuli, dok je par njih je održano u Zagrebu na javnim đačkim predstavama.

Uz renesansno kazalište procvala je i dramska literatura . U to doba počeli su stvarati Mavro Vetranović, Nikola Nalješković, Marin Držić, Hanibal Lucić, Martin Benetović i drugi.

Pozornice na otvorenom zamijenile su pozornice zatvorenog tipa. Tada su glumci imali bolji i uspješniji pristup publici. Također u tom vremenu osnovale su se mnoge amaterske kazališne skupine. Do 17. stoljeća kazališne predstave izvodile su se širom Hrvatske, ali i dalje na prvom mjestu po broju izvedenih predstava je bio Dubrovnik.

Kazališne vrste su se dijelile na: crkvene drame, pastirske igre, komedije, melodrame, glazbene pastorale.

Glazba se počela javljati u sve više kazališnih predstava. Prvi pravi kazališni prostor je bio otvoren 1834. godine na Markovom trgu.

1776. godine je izvedena prva predstava na hrvatskom jeziku. Između 18. i 19. stoljeća procvala je dramska produkcija (na kajkavskom jeziku).

Tituš Brezovački je bio jedan od najznačajnijih autora čiji se komadi često izvode. Uprkos svim teškoćama, hrvatsko kazalište napreduje i prelazi u nacionalno glumište. Najveće zasluge za ovaj uspjeh imaju:

Dimitrije Demeter, August Šenoa i Stjepan Miletić.

Njemačko kazalište je imalo veliki utjecaj na hrvatsko kazalište u 19. stoljeću: to se dalo primijetiti po kazališnoj organizaciji, te po načinu izvođenja kazališnih predstava. Mnogi naši glumci su stekli iskustvo gostujući u njemačkim kazališnim družinama.